Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO)
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO)
Portor.hr: pravna regulativa
Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (CEDEFOP)
ReferNet Hrvatska
WorldSkills Europe
Nove boje znanja
Hrvatski kvalifikacijski okvir
Europska zaklada za strukovno obrazovanje (ETF)
Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
Zakoni i propisi
HR:
Zakon o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, 30/2009)
Zakon o obrtu („Narodne novine“, broj 143/2013.)
Pravilnik o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama („Narodne novine“, broj 140/2009)
Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita („Narodne Novine“, broj 63/2014)
Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvola (licencija) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja („Narodne novine“, broj 37/2015.)
Pravilnik o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju („Narodne novine“, broj 63/2014.)
Odluka o donošenju Programa za stjecanje pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore („Narodne novine“, broj 8/2016)
Pravilnik o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije („Narodne novine“, broj 08/2016)
Zakon o radu („Narodne novine“, 93/2014)
Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik („Narodne novine“, broj 89/2015)
Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati („Narodne novine“, broj 62/2010)
Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od 2016. do 2020. godine
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
EU:
Sektorske politike EU: Obrazovanje i strukovno osposobljavanje
Education and Training 2020 – ET 2020
Copenhagen Declaration 2002
Maastricht Communique 2004
Helsinki Communique 2006
Bordeaux Communique 2008
Bruges communique 2010
Riga Conclusions 2015
Zakon o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, 30/2009)
Zakon o obrtu („Narodne novine“, broj 143/2013.)
Pravilnik o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama („Narodne novine“, broj 140/2009)
Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita („Narodne Novine“, broj 63/2014)
Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvola (licencija) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja („Narodne novine“, broj 37/2015.)
Pravilnik o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju („Narodne novine“, broj 63/2014.)
Odluka o donošenju Programa za stjecanje pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore („Narodne novine“, broj 8/2016)
Pravilnik o uvjetima i načinima nastavka obrazovanja za višu razinu kvalifikacije („Narodne novine“, broj 08/2016)
Zakon o radu („Narodne novine“, 93/2014)
Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik („Narodne novine“, broj 89/2015)
Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati („Narodne novine“, broj 62/2010)
Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od 2016. do 2020. godine
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
EU:
Sektorske politike EU: Obrazovanje i strukovno osposobljavanje
Education and Training 2020 – ET 2020
Copenhagen Declaration 2002
Maastricht Communique 2004
Helsinki Communique 2006
Bordeaux Communique 2008
Bruges communique 2010
Riga Conclusions 2015
Strukovno obrazovanje u RH
Obrazovanje u strukovnim školama traje od jedne do pet godina, a trajanje ovisi o vrsti obrazovnog programa, odnosno strukovnog kurikuluma za određeno zanimanje ili strukovne kvalifikacije. Po završetku strukovne škole moguće se uključiti na tržište rada ili, uz određene uvjete, nastaviti obrazovanje na srednjoškolskoj razini ili na visokim učilištima.
Strukovnim obrazovanjem stječu se znanja, vještine i kompetencije potrebne tržištu rada s ciljem stručnog priznavanja kvalifikacija koje također pružaju mogućnost napretka u budućem obrazovanju.
Učenici koji su završili obrazovni program u trajanju od tri, četiri ili pet godina stječu srednju stručnu spremu, a učenici koji su završili obrazovni program u trajanju do dvije godine stječu nižu razinu srednjeg obrazovanja.
Izvor: MZO
U šk. godini 2016./2017. u srednjim strukovnim školama u RH izvode se 103 četverogodišnja i 134 trogodišnja programa
Ukupan broj i nazivi svih programa dostupni su na poveznici.
Srednje škole , razredni odjeli i učenici, početak šk.g. 2016./2017. Izvor: Državni zavod za statistiku
Škole Schools |
Razredni odjeli Class units |
Učenici Students |
Ponavljači Repeaters |
||||
ukupno Total |
samostalne Self-contained |
školske jedinice/odjeli School/class units |
ukupno Total |
učenice Female students |
ukupno Total |
učenice Female students |
|
Tehničke i srodne Technical and related schools |
258 | 64 | 194 | 3 323 | 75 486 | 36 026 | 1 040 |
Državne State |
247 | 62 | 185 | 3 257 | 74 397 | 35 458 | 1 029 |
Privatne Private |
9 | 2 | 7 | 48 | 647 | 262 | 9 |
Industrijske i obrtničke Industrial and crafts schools |
194 | 22 | 172 | 1 651 | 30 310 | 10 201 | 1 225 |
Državne State |
192 | 22 | 170 | 1 646 | 30 266 | 10 195 | 1 223 |
Privatne Private |
2 | - | 2 | 5 | 44 | 6 | 2 |
Popis škola u kojima se izvode strukovni programi obrazovanja:
- Popis državnih strukovnih škola
- Popis vjerskih strukovnih škola
- Popis privatnih srednjih strukovnih škola
Broj učenika srednjih škola (i ponavljači) po razredima i prema spolu, početak šk. g. 2016./2017.
Izvor: Državni zavod za statistiku
Učenici Students |
||||||||||||
ukupno Total |
I. razred 1st grade |
II. razred 2nd grade |
III. razred 3rd grade |
IV. razred 4th grade |
V. razred 5th grade |
|||||||
svega All |
ponavljači Repeaters |
svega All |
ponavljači Repeaters |
svega All |
ponavljači Repeaters |
svega All |
ponavljači Repeaters |
svega All |
ponavljači Repeaters |
svega All |
ponavljači Repeaters |
|
Tehničke i srodne – ukupno Technical and related schools – all |
75 486 | 1 040 | 18 214 | 387 | 18 273 | 336 | 18 562 | 235 | 19 166 | 81 | 1 271 | 1 |
Učenice Female students |
36 026 | 361 | 8 397 | 156 | 8 492 | 110 | 8 870 | 69 | 9 284 | 26 | 983 | - |
Državne State |
74 397 | 1 029 | 17 966 | 381 | 17 992 | 334 | 18 315 | 234 | 18 907 | 79 | 1 217 | 1 |
Privatne Private |
647 | 9 | 158 | 6 | 179 | 2 | 146 | - | 164 | 1 | - | - |
Vjerskih zajednica Religious community |
442 | 2 | 90 | - | 102 | - | 101 | 1 | 95 | 1 | 54 | - |
Industrijske i obrtničke – ukupno Industrial and crafts schools – all |
30 310 | 1 225 | 9 598 | 662 | 10 533 | 435 | 10 055 | 128 | 124 | - | - | - |
Učenice Female students |
10 201 | 335 | 3 112 | 175 | 3 585 | 125 | 3 380 | 35 | 124 | - | - | - |
Državne State |
30 266 | 1 223 | 9 586 | 661 | 10 514 | 434 | 10 042 | 128 | 124 | - | - | - |
Privatne Private |
44 | 2 | 12 | 1 | 19 | 1 | 13 | - | - | - | - | - |
Statistički podaci o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na razini EU dostupni su na stranicama Eurostata.
Kompetencije mentora u poduzećima
Na ovoj stranici izdvojili smo relevantne materijale nastale iz projektata i inicijativa, koji se odnose na osposobljavanje mentora za izvođenje praktične nastave i vježbi u poduzećima ili obrtima.
U Hrvatskoj prema Zakonu o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/2009) i Zakonu o obrtu (»Narodne novine«, broj 143/2013) praktičnu nastavu i vježbe kod poslodavca ne može izvoditi osoba koju je poslodavac učeniku imenovao za mentora ako nema stečene pedagoške kompetencije odnosno položen ispit kojim dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika. Trenutno je na snazi Program stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore u trajanju od 225 sati i opterećenosti od 60 ECTS bodova. Ovaj program ne odgovara potrebama i mogućnostima većine poduzeća u RH (90% njih su mala i srednja poduzeća).
U nastavku navodimo primjere prakse iz zemalja EU koje imaju uspješne sustave naukovanja. Kako bi poboljšale status, kvalifikacije i ključne kompetencije, te mogućnosti profesionalnog razvoja mentora u poduzećima, brojne zemlje su pokrenule inicijative na razini sektora ili na nacionalnoj razini. Svi programi imaju određene sličnosti iako su modeli implementacije prilično različiti. Materijali problematiziraju upravljanje i propise, uloge socijalnih partnera i poduzeća, financiranje, pedagoške aspekte i poučavanje, te atraktivnost i izvrsnost programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Hrvatskoj tek predstoji cjelovita analiza i izrada profila mentora u poduzećima.
Europska komisija (2017) Teachers and trainers in work-based learning/apprenticeships
Tematska grupa Europske komisije i Cedefop-a (2012) In-company trainers: competence requirements, certification and validation
EU projekt (2016): The Apprenticeship Toolbox development
Izvješća država članica EU: Supporting teachers and trainers
Cedefop (2010): Mogućnosti profesionalnog razvoja mentora u poduzećima
Cedefop: Profesionalni razvoj učitelja i trenera
Cedefop (2014): Vodeći principi profesionalnog razvoja trenera u SOO
U Hrvatskoj prema Zakonu o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/2009) i Zakonu o obrtu (»Narodne novine«, broj 143/2013) praktičnu nastavu i vježbe kod poslodavca ne može izvoditi osoba koju je poslodavac učeniku imenovao za mentora ako nema stečene pedagoške kompetencije odnosno položen ispit kojim dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika. Trenutno je na snazi Program stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore u trajanju od 225 sati i opterećenosti od 60 ECTS bodova. Ovaj program ne odgovara potrebama i mogućnostima većine poduzeća u RH (90% njih su mala i srednja poduzeća).
U nastavku navodimo primjere prakse iz zemalja EU koje imaju uspješne sustave naukovanja. Kako bi poboljšale status, kvalifikacije i ključne kompetencije, te mogućnosti profesionalnog razvoja mentora u poduzećima, brojne zemlje su pokrenule inicijative na razini sektora ili na nacionalnoj razini. Svi programi imaju određene sličnosti iako su modeli implementacije prilično različiti. Materijali problematiziraju upravljanje i propise, uloge socijalnih partnera i poduzeća, financiranje, pedagoške aspekte i poučavanje, te atraktivnost i izvrsnost programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Hrvatskoj tek predstoji cjelovita analiza i izrada profila mentora u poduzećima.
Europska komisija (2017) Teachers and trainers in work-based learning/apprenticeships
Tematska grupa Europske komisije i Cedefop-a (2012) In-company trainers: competence requirements, certification and validation
EU projekt (2016): The Apprenticeship Toolbox development
Izvješća država članica EU: Supporting teachers and trainers
Cedefop (2010): Mogućnosti profesionalnog razvoja mentora u poduzećima
Cedefop: Profesionalni razvoj učitelja i trenera
Cedefop (2014): Vodeći principi profesionalnog razvoja trenera u SOO
Publikacije
U Europi postoji široki strateški konsenzus da učenje temeljeno na radu kod poslodavca pomaže osposobiti mlade ljude vještinama koje mogu poboljšati njihovu zapošljivost i olakšati prijelaz iz škole na tržište rada. No usprkos brojnim i snažnim dokazima da naukovanje može biti učinkovit način za rješavanje neravnoteže tržišta rada, postoje prepreke za uspostavljanje kvalitetnih sustava naukovanja.
S ciljem kvalitetnijeg razumijevanja naukovanja, podupiranja dionika u provođenju strategija razvoja strukovnog obrazovanja i promicanja naukovanja i drugih oblika učenja temeljenog na radu, od posebne je važnosti aktivnost izvještavanja, i to kroz pregled uspješnih politika, kvalitativnih i kvantitativnih podataka, primjera dobre prakse i raspravu o različitim elementima naukovanja.
U nastavku navodimo nekoliko recentno objavljenih dokumenata na temu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i naukovanja koje su relevantne za provedbu aktivnosti projekta Cap4App, a mogu biti od interesa i ostalima:
OECD (2017), Striking the right balance: costs and benefit of apprenticeship
European Commission (2017), Business cooperating with vocational education and training providers for quality skills and attractive futures
European Commission (2017), Teachers and trainers in work-based learning/apprenticeships
ILO (2017), ILO Toolkit for Quality Apprenticeships. Volume I: Guide for Policy Makers
OECD (2017), Incentives for apprenticeship
Cedefop,The changing nature and role of vocational education and training in Europe
S ciljem kvalitetnijeg razumijevanja naukovanja, podupiranja dionika u provođenju strategija razvoja strukovnog obrazovanja i promicanja naukovanja i drugih oblika učenja temeljenog na radu, od posebne je važnosti aktivnost izvještavanja, i to kroz pregled uspješnih politika, kvalitativnih i kvantitativnih podataka, primjera dobre prakse i raspravu o različitim elementima naukovanja.
U nastavku navodimo nekoliko recentno objavljenih dokumenata na temu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i naukovanja koje su relevantne za provedbu aktivnosti projekta Cap4App, a mogu biti od interesa i ostalima:
OECD (2017), Striking the right balance: costs and benefit of apprenticeship
European Commission (2017), Business cooperating with vocational education and training providers for quality skills and attractive futures
European Commission (2017), Teachers and trainers in work-based learning/apprenticeships
ILO (2017), ILO Toolkit for Quality Apprenticeships. Volume I: Guide for Policy Makers
OECD (2017), Incentives for apprenticeship
Cedefop,The changing nature and role of vocational education and training in Europe
Cap4App operativni jezik je engleski. Ovdje možete pročitati sažetak sadržaja na hrvatskom jeziku.
Print page