Ova situacija poziva na mjere za poboljšanje privlačnosti i kvalitete strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Trenutno učenici stječu ograničeno praktično iskustvo tijekom školovanja, najčešće u vidu praktične nastave u školama gdje se simuliraju radni uvjeti, a manjim dijelom kroz stručnu prasku u poduzećima ili kroz naukovanje za programe zanimanja u vezanim obrtima. Učenje temeljeno na radu (UTR) u poduzećima povećava poslodavcima pristup radnicima s relevantnim vještinama i znanjima i olakšava učenicima prijelaz u svijet rada. Zemlje s jakim dualnim sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja gdje se učenje i praksa održava u poduzeću, imaju najniže stope nezaposlenosti mladih (OECD 2010.). Programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja moraju odgovoriti na strukturne promjene društva, osobito visoke stope nezaposlenosti među mladima. Potrebno je prilagoditi obrazovni sustav tako da učenici mogu dobiti kvalitetno radno iskustvo tijekom školovanja, a ne da se dodatno osposobljavaju putem skupih mjera koje ih drže izvan negativne statistike.
Kako bi učenje temeljeno na radu postalo uobičajena praksa u Hrvatskoj, potrebno je uložiti dvostruki napor. S jedne strane, presudno je uključiti poduzeća, upoznavanjem s prednostima poput izbjegavanja nesrazmjera vještina pri zapošljavanju novih kadrova, mogućnosti odabira talenata za buduće zapošljavanje i koristi od njihovih proizvodnih kapaciteta. S druge strane, potrebno je privući mlade strukovnom obrazovanju. Nažalost, percepcija strukovnog obrazovanja među učenicima i roditeljima je uglavnom negativna. Strukovna zanimanja smatraju se neperspektivnima i obično su posljednji izbor učenika i roditelja ili su vjerojatnija opcija za učenike slabijeg školskog uspjeha. Iskustvo učenja temeljenog na radu pruža učenicima izloženost profesionalnom i organizacijskom okruženju, pomaže u usmjeravanju interesa učenika i odabiru prikladne karijere.
Trebamo jezgrovit i prilagođen pristup u osmišljavanju nacionalnih politika koje jačaju veze između obrazovanja i osposobljavanja i prakse na radnomu mjestu i koje su prilagođene lokalnim potrebama. Potražnja poslodavaca za talentom važan je kontekst za razvoj kurikula i obrazovne reforme. EU strategije prepoznale su važnost učenja temeljenog na radu i cjeloživotnog učenja, na svim razinama obrazovanja, s obzirom na to da je stjecanje, održavanje i usavršavanje vještina ključna karakteristika za sve zaposlenike.
Način da se uspostavi sustav kvalitete je partnerstvo svih dionika uključenih u politike i programe razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući relevantna ministarstva, agencije, komore, škole, poduzeća, lokalne zajednice, roditelje i službe za zapošljavanje. U Hrvatskoj ne postoji temeljita statistika / registar o naukovanju jer je podijeljena između ministarstva, Obrtničke komore i županija. Za provedbu učenja temeljenog na radu, trebaju biti izrađeni jasniji propisi i smjernice te strategije za poticanje poduzeća da se uključe u SOO, mjerama poput: osiguranja poticaja za poduzetnike, uspostavljanja boljih programa za treninge mentora u poduzećima i to onih koji su u skladu s njihovim kapacitetima, licenciranje mentora, akreditiranje tvrtki uključenih u UTR i stvaranje registra poduzeća i mentora. Također je važno osigurati standarde kvalitete u tvrtkama koje provode UTR, kako bi se osiguralo da se učenici ne natječu sa zaposlenim radnicima i ne iskorištavaju kao jeftina radna snaga.
Poslodavci su u potrazi za kvalificiranim radnicima, a istodobno se suočavaju i sa sve više izazova u sve konkurentnijem i nestabilnijem gospodarstvu. Mnoge su tvrtke u protekla dva desetljeća smanjile svoje kadrove te je skupo i rizično osposobljavati nove zaposlenike bez radnog iskustva.
Hrvatski programi strukovnog obrazovanja nisu prošli kroz značajne promjene tijekom posljednja dva desetljeća, ne odražavaju razvoj tehnologija i trendova u struci i nisu u skladu s potrebama tržišta rada. Tvrtke, uglavnom mala i srednja poduzeća, nisu aktivno sudjelovale u pružanju učenja temeljenog na radu zbog nedostatka ljudskih i financijskih resursa, niskog vrednovanja tog modela ili iz drugih razloga. Dok aktualna reforma obrazovanja naglašava širu primjenu učenja temeljenog na radu i poduzetničkog učenja, ne postoji institucija u Hrvatskoj koja bi mogla djelovati kao jedinstveno mjesto za male i srednje poduzetnike zainteresirane za UTR. Također je potrebna pomoć MSP-ovima u pravnim i logističkim pitanjima u vezi s provedbom učenja temeljnog na radu.
Poslodavci bi trebali imati više mogućnosti za suradnju s drugim strukovnim institucijama i sudjelovati u oblikovanju strukovnih programa koji odražavaju suvremene potrebe zanimanja i radnih mjesta, s ciljem poboljšanja uvjeta i kvalitete učenja temeljenog na radu. Potrebno je uspostaviti platformu koja će učenicima olakšati pronalaženje mjesta za naukovanje u malim i srednjim poduzećima, a samim poduzećima valja olakšati izbor učenika za naukovanje, što zahtijeva veću uključenost komora u planiranje i provedbu SOO-a te zakonske i regulatorne promjene kako bi im se omogućilo da poboljšaju svoje kapacitete.
Ovaj projekt će pridonijeti podizanju kapaciteta mentora u poduzećima i osiguravanju potpore u njihovom stručnom i profesionalnom razvoju te u konačnici povećanju atraktivnosti i relevantnosti SOO-a.
Mala i srednja poduzeća s ograničenim administrativnim resursima mogu imati koristi od takve kontinuirane suradnje i potpore, uključujući i pristup vještoj i specijaliziranoj radnoj snazi. UTR je način da se osiguraju vještine i kvalifikacije koje su potrebne budućim poslodavcima.
HGK bi po uzoru na gospodarske komore Njemačke i Austrije, trebala imati značajniju ulogu u osiguravanju uvjeta provedbe UTR u poduzećima i utvrđivanja potreba za zanimanjima.
Cap4App operativni jezik je engleski. Ovdje možete pročitati sažetak sadržaja na hrvatskom jeziku.
Print page
